Morske kornjače su gmazovi snažnog oklopa koji im prekriva gotovo cijelo tijelo. Dišu plućima zbog čega moraju izranjati na površinu po zrak. Kao i svi gmazovi, hladnokrvne su životinje čiji je život ovisan o temperaturi okoliša. Zimi ih viđam jako rijetko.
Od sedam vrsta morskih kornjača, u Jadranskom moru su zabilježene tri vrste – glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavata želva je jedina morska kornjača koja je stalni stanovnik Jadranskog mora. Može doseći 110 cm dužine i težiti preko 100 kg. Ime je dobila po snažnoj i velikoj glavi. Živi dugo, do 60 godina.
Široko je rasprostranjena u priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora, a uobičajena je i u morima umjerenih područja. Najveća gnjezdilišta u Sredozemlju su na obalama Grčke, Turske i Cipra. Populacija koja obitava u Jadranskom moru dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj.
Glavate želve pare se u moru tijekom proljeća nakon čega ženke izlaze na kopno i, u rupe na pješčanim plažama, polažu jaja. Nakon otprilike dva mjeseca, malene kornjače probijaju opnu, izlaze iz jajeta te kreću prema moru. Tako male, čest su plijen ptica, riba, ali i čovjeka.
Glavata želva je mesojed, a hrani se različitim vrstama morskih životinja (spužve, školjkaši, puževi, ježinci, rakovi, meduze, ribe…) koje lako drobi svojim jakim čeljustima. Misleći da je meduza, često pojede plutajuću plastičnu vreću te, zbog začepljenja probavnog sustava, ugiba. Ugrožava je nestanak staništa za gniježđenje zbog betonizacije pješčane obale, a stradava i kao slučajni ulov raznih ribolovnih alata (stajaće i povlačne mreže, parangal…). Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5.000 morskih kornjača.
Pronašao si ozlijeđenu morsku kornjaču?
Morske kornjače su nevjerojatno otporne i izdržljive te se unatoč ozljedama uz stručnu pomoć pruženu mogu u potpunosti oporaviti i vratiti natrag u more. Informaciju o pronalasku uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih jedinki morskih kornjača nalaznik treba dojaviti na broj 112. Po dojavi o pronalasku bolesne ili ozlijeđene morske kornjače, ugovoreni veterinar izlazi na teren, preuzima kornjaču, pruža joj prvu pomoć te poduzima daljnje liječenje i postupanje s jedinkom. Ukoliko se jedinka oporavi u roku od nekoliko dana veterinar organizira njen povratak u more. Jedinke koje zahtijevaju duže liječenje i skrb, liječi te priprema za transport u oporavilište na daljnje liječenje i oporavak. U Hrvatskoj se nalaze tri centra za oporavak morskih kornjača – u Puli, u Nacionalnom parku Brijuni te u Malom Lošinju.
Lošinjsko oporavilište za morske kornjače
Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju osnovao je Institut Plavi svijet 2013. godine. Opremljeno je prostorijama za operacije, zasebnim bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Osim toga, Institut Plavi svijet u prostorijama oporavilišta ima mogućnost edukacije posjetitelja o morskim kornjačama i zaštiti mora. Uz to, u sklopu aktivnosti Oporavilišta organiziraju se i puštanja oporavljenih morskih kornjača u more od kojih se neke opremaju uređajima za satelitsko praćenje čime se omogućava praćenje njihovog daljeg kretanja u svrhu istraživanja.
U lošinjskom centru se trenutno nalaze dvije ozlijeđene kornjačice, Polo i moj imenjak Marko. Polo je slučajna koćarska lovina i trenutno je na promatranju dok je Marko pronađen u lošinjskoj luci u svibnju 2024. godine, iscrpljen, izgladnio i pun rakova vitičara na oklopu. Polo i Marko su danas dobro i po povećanju temperature na minimalno 18⁰C bit će pušteni u more. Veselim se!
Od otvorenja lošinjskog Oporavilišta za morske kornjače kroz njega je prošlo 60-tak kornjača koje su nakon uspješnog liječenja i oporavka vraćene u more. Prije napuštanja oporavilišta, uz uređaj za satelitsko praćenje, kornjače dobivaju jedinstveni kod na peraji (kao OIB kod ljudi ili broj na prstenu kod prstenovanih galebova i drugih ptica).).
Među zanimljivostima iz Oporavilišta koje sam čuo za vrijeme nedavnog boravka je priča o kornjača koja je, po puštanju u more, mjesecima viđana po obližnjim plažama i uvalama. Izgleda da joj se Kvarner jako dopada. Godinu i pol dana kasnije ista je kornjača slučajno ulovljena u ribarsku mrežu na talijanskoj strani Jadrana no pritom nije teže ozlijeđena te je vraćena u more.
Ne želim da ikad naiđeš na ozlijeđenu morsku kornjaču, ali ako se to ipak dogodi nazovi 112.
Ako te pak put povede na Lošinj, obiđi Oporavilište za morske kornjače. Posjeti Centru su, uz najavu, mogući tijekom cijele godine, a tijekom ljeta unutar radnog vremena koje, uz ostale informacije o Institutu Plavi svijet, možete pronaći na www.blue-world.org.
Sjećaš se Leonarda, male morske kornjače, koja je na svom putovanju prema čudesno lijepo Kornatskom otočju ozlijedila peraju. Taj pustolovni Leonardo izliječen je zahvaljujući djelatnicima Centra za oporavak morskih kornjača u Puli.
